Riba

Dentex

Zubatac

Zubatac (Dentex dentex), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Uz oradu i brancina najtraženija je riba Jadrana. Riba čvrste građe, jake čeljusti i vrlo velikih i oštrih zubi, zatim velike i snažne peraje. To je najzubatija riba s po četiri očnjaka u gornjoj i donjoj čeljusti. Naraste do 1 metra duljine i postigne težinu do 16 kg. Zubatac na Jadranu najviše obitava na području šibenskih i zadarskih otoka, gusta naselja se nalaze i kod Pule i Rovinja, te oko otoka Visa, Lastova, Mljeta i Palagruže. Osim u Jadranu rasprostranjen je i u Mediteranu i istočnom Atlantiku. Hrani se uglavnom ribom, rakovima, glavonošcima, crvima itd. Kao tipični grabežljivac napada sve što je u pokretu i uvijek je spreman za napad. Vrlo je uporan lovac. Zalazi u najpliće vode, a spušta se u dubinu do 200 metara. Redovita su mu staništa od 5 do 30 metara dubine. Minimalna duljina zubaca dozvoljenog za ribolov jest 30 centimetara.

Lovna veličinaLovostaj

Gastronomske osobine
Gastronomske osobine: Meso je ukusno, cijenjeno i uvijek traženo. Ukusniji su mlađi primjerci do 2 kg, a na osobitoj je cijeni kuhana glava. Može se pripremiti na sve ribarske načine (pečen na roštilju, pržen, kuhan lešo i na brodet). Najčešće ga kuhaju (lešo) ili pod peku.

Dicentrarchus labrax

Brancin

Čvrste je grade, sa snažnim čeljustima i velikim ustima. Peraje su mu dobro razvijene, pogotovo repna. Obzirom na svoju veličinu, ljuske su me relativno sitnije. Odrasli lubin je s gornje strane tijela olovnosive boje, a s donje strane srebrnasto bijele. Na škržnom zaklopcu mu se nalazi crna mrlja. Naraste do 1 metra, a mase do 14 kg. Ova vrsta tipičan je grabežljivac kojeg karakterizira veliki radijus kretanja, izdržljivost i brzina plivanja, ali i radoznalost. Živi u litoralnoj zoni, na svim vrstama dna, mada je učestaliji na ušćima rijeka i na područjima sa podzemnim izvorima slatke vode. Rijetko zalazi u dubine veće od 10 metara. Hrani se manjim ribama i beskralješnjacima. Mrijesti se od konca prosinca. Raširen uz sve europske obale, uključujući i obale Mediteranskog i Crnog mora. Ulazi u donje tokove većih rijeka.

Lovna veličina

Gastronomske osobine
Gastronomske osobine: Izvrsna riba odličnog okusa, čije je meso nježnog sastava, privlačne boje i bez sitnih i oštrih kosti. Može se pripremati na mnoge načine, ali se najčešće peče na roštilju, kuha na lešo, a mnogi ga i suše.

SOLEA VULGARIS

List

Plosnatog je izgleda, ovalnog tijela najčešće smeđe žućkaste boje sa svjetlijim nijansama koja se prilagođava okolini koju nastanjuje. Vrijeme provodi ležeći na samom morskom dnu. Lista možemo pronaći i na ušćima rijeka. U Jadranu ćemo ga najčešće pronaći u moru oko Novigrada u Istri kao i na ušću Cetine i Neretve. Naraste do 50 cm, mase do 1 kg.

Lovna veličina

Gastronomske osobine
Ima bijelo, mekano, izvanredno ukusno meso. Neki mu prije pripremanja gule kožu, što nije nužno, ali kralježnicu mu je dobro izvaditi i peraje odrezati ili izguliti (kao što se to radi kod pripremanja kovača). Može se pržiti, poširati, rasijecati na filete, smotati u valjčiće, peći na roštilju, kuhati lešo ili na brodet.

SCORPAENA SCROFA

Škarpina

Škarpina je po izgledu prilično neugledna riba. Glava joj je vrlo velika u odnosu na tijelo, koje je prepuno bodlji. Boje je ružičastocrvene do crvene, sa smećkastim točkama po tijelu. Pigment na njenoj koži ima sposobnost promjene šara u skladu s okolinom u kojoj živi. Zato ulovljene škarpine možemo naći u raznim nijansama. Naraste do 66 cm u dužinu i može težiti do 5 kg. Rasprostranjena je po cijelom Jadranu do 400 metara dubine, na hridinastom, škrapljivom, ljušturastom obraslom dnu. Najčešće se nalazi na dubini od 20 do 60 metara. Škarpina je najpoznatija kod naših ribara i ljudi po svojim bodljama. Njen otrov nije tako opasan kao kod nekih drugih otrovnih riba iz Jadrana, kao na primjer pauka. Nakon uboda na ubodenom dijelu tijela javlja se jaka bol, crvenilo i oticanje.

Lovna veličina

Gastronomske osobine
Meso je bijelo, tečno i vrlo ukusno. Poznati su brodeti od škarpine ili kuhana na lešo. Juha od škarpine poseban je gastronomski užitak. Ukoliko se peče prethodno se mora razrezati preko leđa. Fileti se prže, peku na maslacu ili poširaju.

SPARUS AURATA

Orada

Tijelo vitko, sa velikim crnim mrljama na škržnim poklopcima. Gubica je više nego duplo dulja od promjera oka. Tijelo je prekriveno većim ljuskama. Ovisno o veličini i dobu boje je od modrikastosive do srebrnastosive. S trbušne strane prelazi u srebrnastobijelu nijansu. Među očima ima prepoznatljivu svijetlu prugu. Živi u livadama morske trave na pješčanim dnima do dubine od 30 metara, ali odrasle jedinke mogu se pronaći i na 150 metara. Sedentarna je riba, često se nalazi sama ili sačinjava plove od malog broja jedinki. Hrani se školjkašima, koje lomi snažnim čeljustima (kamenice, dagnje). Naraste do 60 cm, a mase do 10 kg. Obitava u Atlantskom oceanu, obalama Europe i Afrike. Naseljava i Sredozemno more, te Crno i Jadransko more. Iz Jadrana dolazi u donje tokove većih pritoka.

Lovna veličina

Gastronomske osobine
Ubraja se uz lubina najukusnijom ribom od svih vrsta bijele ribe. Na višoj cijeni su mlađi primjerci. Može se pripremati na sve načine, ali se obično kuha ili peče na roštilju, ali i suši. Njezina glava je za sladokusce prava poslastica.

Dentex

Zubatac

Zubatac (Dentex dentex), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Uz oradu i brancina najtraženija je riba Jadrana. Riba čvrste građe, jake čeljusti i vrlo velikih i oštrih zubi, zatim velike i snažne peraje. To je najzubatija riba s po četiri očnjaka u gornjoj i donjoj čeljusti. Naraste do 1 metra duljine i postigne težinu do 16 kg. Zubatac na Jadranu najviše obitava na području šibenskih i zadarskih otoka, gusta naselja se nalaze i kod Pule i Rovinja, te oko otoka Visa, Lastova, Mljeta i Palagruže. Osim u Jadranu rasprostranjen je i u Mediteranu i istočnom Atlantiku. Hrani se uglavnom ribom, rakovima, glavonošcima, crvima itd. Kao tipični grabežljivac napada sve što je u pokretu i uvijek je spreman za napad. Vrlo je uporan lovac. Zalazi u najpliće vode, a spušta se u dubinu do 200 metara. Redovita su mu staništa od 5 do 30 metara dubine. Minimalna duljina zubaca dozvoljenog za ribolov jest 30 centimetara.

Lovna veličinaLovostaj

Gastronomske osobine
Gastronomske osobine: Meso je ukusno, cijenjeno i uvijek traženo. Ukusniji su mlađi primjerci do 2 kg, a na osobitoj je cijeni kuhana glava. Može se pripremiti na sve ribarske načine (pečen na roštilju, pržen, kuhan lešo i na brodet). Najčešće ga kuhaju (lešo) ili pod peku.

Dicentrarchus labrax

Brancin

Čvrste je grade, sa snažnim čeljustima i velikim ustima. Peraje su mu dobro razvijene, pogotovo repna. Obzirom na svoju veličinu, ljuske su me relativno sitnije. Odrasli lubin je s gornje strane tijela olovnosive boje, a s donje strane srebrnasto bijele. Na škržnom zaklopcu mu se nalazi crna mrlja. Naraste do 1 metra, a mase do 14 kg. Ova vrsta tipičan je grabežljivac kojeg karakterizira veliki radijus kretanja, izdržljivost i brzina plivanja, ali i radoznalost. Živi u litoralnoj zoni, na svim vrstama dna, mada je učestaliji na ušćima rijeka i na područjima sa podzemnim izvorima slatke vode. Rijetko zalazi u dubine veće od 10 metara. Hrani se manjim ribama i beskralješnjacima. Mrijesti se od konca prosinca. Raširen uz sve europske obale, uključujući i obale Mediteranskog i Crnog mora. Ulazi u donje tokove većih rijeka.

Lovna veličina

Gastronomske osobine
Gastronomske osobine: Izvrsna riba odličnog okusa, čije je meso nježnog sastava, privlačne boje i bez sitnih i oštrih kosti. Može se pripremati na mnoge načine, ali se najčešće peče na roštilju, kuha na lešo, a mnogi ga i suše.

SOLEA VULGARIS

List

Plosnatog je izgleda, ovalnog tijela najčešće smeđe žućkaste boje sa svjetlijim nijansama koja se prilagođava okolini koju nastanjuje. Vrijeme provodi ležeći na samom morskom dnu. Lista možemo pronaći i na ušćima rijeka. U Jadranu ćemo ga najčešće pronaći u moru oko Novigrada u Istri kao i na ušću Cetine i Neretve. Naraste do 50 cm, mase do 1 kg.

Lovna veličina

Gastronomske osobine
Ima bijelo, mekano, izvanredno ukusno meso. Neki mu prije pripremanja gule kožu, što nije nužno, ali kralježnicu mu je dobro izvaditi i peraje odrezati ili izguliti (kao što se to radi kod pripremanja kovača). Može se pržiti, poširati, rasijecati na filete, smotati u valjčiće, peći na roštilju, kuhati lešo ili na brodet.

SCORPAENA SCROFA

Škarpina

Škarpina je po izgledu prilično neugledna riba. Glava joj je vrlo velika u odnosu na tijelo, koje je prepuno bodlji. Boje je ružičastocrvene do crvene, sa smećkastim točkama po tijelu. Pigment na njenoj koži ima sposobnost promjene šara u skladu s okolinom u kojoj živi. Zato ulovljene škarpine možemo naći u raznim nijansama. Naraste do 66 cm u dužinu i može težiti do 5 kg. Rasprostranjena je po cijelom Jadranu do 400 metara dubine, na hridinastom, škrapljivom, ljušturastom obraslom dnu. Najčešće se nalazi na dubini od 20 do 60 metara. Škarpina je najpoznatija kod naših ribara i ljudi po svojim bodljama. Njen otrov nije tako opasan kao kod nekih drugih otrovnih riba iz Jadrana, kao na primjer pauka. Nakon uboda na ubodenom dijelu tijela javlja se jaka bol, crvenilo i oticanje.

Lovna veličina

Gastronomske osobine
Meso je bijelo, tečno i vrlo ukusno. Poznati su brodeti od škarpine ili kuhana na lešo. Juha od škarpine poseban je gastronomski užitak. Ukoliko se peče prethodno se mora razrezati preko leđa. Fileti se prže, peku na maslacu ili poširaju.

SPARUS AURATA

Orada

Tijelo vitko, sa velikim crnim mrljama na škržnim poklopcima. Gubica je više nego duplo dulja od promjera oka. Tijelo je prekriveno većim ljuskama. Ovisno o veličini i dobu boje je od modrikastosive do srebrnastosive. S trbušne strane prelazi u srebrnastobijelu nijansu. Među očima ima prepoznatljivu svijetlu prugu. Živi u livadama morske trave na pješčanim dnima do dubine od 30 metara, ali odrasle jedinke mogu se pronaći i na 150 metara. Sedentarna je riba, često se nalazi sama ili sačinjava plove od malog broja jedinki. Hrani se školjkašima, koje lomi snažnim čeljustima (kamenice, dagnje). Naraste do 60 cm, a mase do 10 kg. Obitava u Atlantskom oceanu, obalama Europe i Afrike. Naseljava i Sredozemno more, te Crno i Jadransko more. Iz Jadrana dolazi u donje tokove većih pritoka.

Lovna veličina

Gastronomske osobine
Ubraja se uz lubina najukusnijom ribom od svih vrsta bijele ribe. Na višoj cijeni su mlađi primjerci. Može se pripremati na sve načine, ali se obično kuha ili peče na roštilju, ali i suši. Njezina glava je za sladokusce prava poslastica.