Lokalna akcijska grupa u ribarstvu Alba provodi projekt Očuvanje i valorizacija tradicijskog načina života uz more, a jedan od cilja projekta je promicanje prednosti mediteranske prehrane koja je prepoznata u cijelom svijetu. Aktivnosti projekta uključuju i kuharske radionice u vrtićima i školama sa poznatim promotorom takve prehrane Davidom Skokom, prikupljanje fotografija, izrada edukativne brošure te stručna suradnja sa Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Istarske županije oko pripreme naputaka u nastavku.
Mnoge globalne promjene dovele su do udaljavanja od tradicionalnog načina života i tradicionalne prehrane te su rezultirale porastom kroničnih nezaraznih bolesti, poput pretilosti, dijabetesa tipa II, kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta karcinoma i problema u području mentalnog zdravlja. Pravilne prehrambene navike, koje su važna stavka u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti, dijete uči i usvaja od najranije dobi. Primarnu ulogu u usvajanju i održavanju pravilnih prehrambenih navika imaju roditelji, a potom i odgajatelji, učitelji, nastavnici te kuhinjsko osoblje odgojno obrazovnih ustanova te je također važna i njihova međusobna suradnja u ostvarivanju tog cilja. Djecu je od samog početka potrebno privikavati na namirnice koje su izvorne, ne procesirane i nutritivno bogate. Kod djece se tijekom odrastanja javlja izbirljivost, ali potrebna je upornost. Ponekad je potrebno istu namirnicu ponuditi i do deset puta da bi ju dijete prihvatilo, a uvođenjem sve većeg broja kvalitetnih namirnica u djetetovu prehranu, povećava se udio hranjivih tvari neophodnih za pravilan rast i razvoj te se stvaraju temelji budućih pravilnih prehrambenih navika djeteta. Da bi se osigurao adekvatan nutritivni unos, prehrana treba biti raznovrsna i uravnotežena. Treba uključivati namirnice iz skupine žitarica, voće, povrće, grahorice, ribu, meso, jaja te mliječne proizvode. Što češće je potrebno osigurati zajedničke obiteljske obroke koji su prilika za obiteljsko povezivanje, razvijanje osjećaja zajedništva i pripadnosti te također prilika roditeljima da budu uzor svojoj djeci u odabiru kvalitetnih namirnica.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća na području mediteranskog bazena bila je zastupljena tradicionalna mediteranska prehrana koja se danas, nakon brojnih istraživanja, smatra zlatnim standardom pravilne prehrane. Takav stil odnosno način života podrazumijeva tjelesnu aktivnost, odmor, druženje uz ples, pjesmu, čašu crvenog vina. Blagovanje ima veliku ulogu u obiteljskom, ali i javnom životu. Karakteristike u prehrani koje su bile zajedničke jesu korištenje ekstra djevičanskog maslinovog ulja kao glavne jedinice masnoće, obilje lisnatog povrća i samoniklog bilja te velika potrošnja začinskog bilja, rajčica, češnjaka, ribe, mahunarki, orašastih plodova i žitarica. Iznimno su se govedina, svinjetina i janjetina, konzumirali tijekom posebnih prigoda, a od mliječnih proizvoda su se konzumirali u umjerenim količinama fermentirani proizvodi – sir i jogurt. Mahunarke su izvrstan izvor vlakna, složenih ugljikohidrata i bjelančevina te u kombinaciji s žitaricama potpuna su i jednakovrijedna zamjena za meso. Riba se odlikuje iznimno probavljivim bjelančevinama, omega-3 masnim kiselinama koje su vrlo važne za razvoj mozga, smanjuju rizik od astme u dječjoj dobi, utječu pozitivo na kognitivni razvoj i san. Ekstra djevičansko maslinovo ulje ujedno je izvor oleinske kiseline, fenolnih spojeva (hidroksitirozol, tirozol i oleuropein), oleokantala, betasitosterola i tokoferola. Važni su jer imaju snažno antioksidacijsko, protuupalno, antimikrobno, antitumorsko, antitrombocitno djelovanje. Zanimljivo je da omjer zasićenih i nezasićenih masti u maslinovom ulju sličan je omjeru u majčinom mlijeku. Također, sadržaj esencijalne, linolne masne kiseline u 100 ml majčinog mlijeka jednak je sadržaju linolne masne kiseline u jednoj žličici maslinovog ulja. Ono je izvor esencijalnih masnih kiselina te potpomaže rast i neurološki razvoj.
Korištenje lokalnih i sezonskih namirnica, prenošenje tradicijskih znanja i vještina (izrada pašte, šalše, maneštre i drugih tradicionalnih jela) karakteristike su ovog načina života. Velik broj studija ide u prilog ovakvom načinu prehrane zbog visokog udjela vlakana, antioksidansa i fitokemikalija koje smanjuju upalne procese i preventivno djeluju na razvoj degenerativnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti te drugih kroničnih nezaraznih stanja.
Tekst pripremile:
Jovanka Katić, dipl. ing. preh. teh.
Nina Penezić Blažević, mag. nutr.
Odjel za promociju zdravih stilova života
Služba za Javno zdravstvo i promicanje zdravlja
Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije
